OŠ grofa Janka Draškovića

Uvod

   Fenomen ratovanja nikada nije bio stran čovjeku, ali zašto se oni vode? Kako ih zaustaviti, je li ih uopće moguće zaustaviti? U ovom ću članku pokušati odgovoriti na ta pitanja koliko mi moj ideološki pogled na svijet dopušta tako da bih predložio da sami dođete do zaključka i da ne uzimate moje subjektivne poglede na svijet  odveć ozbiljno. Ja sam ipak samo učenik osmog razreda i definitinvo nisam autoritet kada je u pitanju rat i geopolitika.

Ideologija ili geopolitika?

   Ovaj članak če biti usko vezan uz moj prijašnji.  Samo nakon što prikupimo dovoljno podataka, možemo zaključiti zašto se vode ratovi i stoga možemo saznati kako ih zaustaviti. Vode li se ratovi zbog ideoloških ili geostrateških razloga?  Neki bi možda rekli da je to lažna dihotomija, ali ja imam alternativni pogled na to pitanje. Smatram da se većina ratova vodi iz geostrateških razloga, rijetko kad iz ideoloških razlika. Znam da se to čini neobičnim s obzirom na činjenicu koliko  frakcija Islama međusobno ratuje zbog vjerskih i ideoloških razlika. Moja pozicija nije ta da se ratovi vode uz spoznaju vojnika da su to geostrateški ratovi, ali ako ih analiziramo, možemo shvatiti da je njihova navodna ideološka svrha zapravo farsa. Ali onda se postavlja pitanje zašo lagati o namjeri nekog rata? Odgovor je dosta jednostavan. Vladajuće klase moraju na neki način pridobiti populaciju i uvući ih u rat. Argument Amerike za Vijetnam je bio obustava širenja komunizma u Aziji, a za Irak je bio širenje demokracije i navodna prisutnost oružja masovnog uništenja. Zapravo su u obadva slučaja ratovi vođeni zbog geostrateškog motiva. Ali, ako uspostavimo laž da je zasnovan zbog pravednih ili moralnih te religioznih ili ideoloških razloga, ljudima se čini da je rat nešto prihvatljiviji nego čisti geostrateški rat.

A što s islamskim sektaštvom?

   Za sada sam naveo par primjera za korištenje ideologije kako bi se pridobilo populaciju na ratovanje, ali što je s radikalno islamskim grupama? Smatram da je ovdje situacija slična, ali ne potpuno ista. Njihove grupe vode ratove zasnovane na ideološkim razlikama, ali kome ti ratovi idu u kroist? Ako su islamski sektaši tako netrpeljivi, zašto prije 20 godina nije bilo ratova između njih? Odgovor je jednostavan, ruski i američki imperijalizam i materijalno stanje, a da ne govorimo o oružanoj potpori zbog vođenja proxy ratova, doveli su do situacije koju danas vidimo na Bliskom istoku. Da nije bilo motiva profita u početku, stare srednjovjekovne mržnje se ne bi ponovno zaplamsale i učinilo stanje onakvim kakvo je danas.

Građanski ratovi

   Građanski  ratovi su vjerojatno jedina vrsta ratova koji mogu biti ideološki. Iako je većina građanskih ratova samo borba između političkih elita ili proxy ratovi, kao što je rat u Siriji. Naravno, građanski ratovi obično počinju s ideološkim razlikama, ali kasnije ih svjetske moći koriste za svoje geostrateške namjere. Dobar primjer bi bio Španjolski građanski rat. General Franco je izvršio državni udar zbog koalicije ljevičarskih stranaka koje su dobile moć, ali kasnije su Sovjetski Savez, Njemačka i Italija iskoristile konflikt kako bi povećale svoj utjecaj u Španjolskoj. Dobar primjer striktno ideološkog rata bi bio Ruski građanski rat. To je zato što nitko nije pomagao i financirao boljševike u tom konfliktu. Zbog boljševičkih namjera, oni niti jednoj ondašnjoj svjetskoj sili nisu predstavljali alat kojeg bi mogli iskoristiti kao pijuna na geostrateškoj šahovnici.

Kako zaustaviti ratovanje?

   Postavlja se pitanje, kako zaustaviti ratovanje? Prvo, zapadne države trebaju obustaviti sve ratove koje trenutačno vode. Ali, naravno, lakše je govoriti o tome nego to zapravo učiniti. Možemo li zaustaviti ratove borbom ideja ili naše vladajuće klase moraju biti prisiljene na to? Mogu li biti prisiljene na to u okviru vladajuće ideologije ili se mora potpuno promijeniti sistem kako bi uklonili motiv profita? To je pitanje koje prepuštam vama da ga sami dokučite.