Crtani filmovi
Sva djeca, a i mnogi odrasli, vole gledati crtane filmove, tzv. crtiće. Oni su ovdje kako bi nas nasmijali, ali i kako bi nas nečemu na zanimljiv način poučili. U crtanom filmu su likovi i pozadina nacrtani, no često se u skupinu “ crtića “ ubrajaju i filmovi u kojima ni likovi ni pozadina nisu nacrtani, ali nisu niti stvarni, živi likovi, nego lutke. Jeste li znali da su najveći proizvođači crtanog filma SAD i Japan? No, uz SAD i Japan, crtane filmove proizvode ili su proizvodile neke druge države, kao na primjer: Nemačka (Drijemko), Češka (Vila Amalka), Slovačka (Pat i Mat), Poljska (Bolek i Lolek), Mađarska (Gustav), Rusija (Ledena kraljica), Hrvatska (Profesor Baltazar), Italija (Mariolino), Švicarska (Stripy), Belgija (Asterix i Obelix), Španjolska i Francuska (Pluk u svemiru). Mislim da “ crtići “ mnogo utječu na psihološki razvoj djece. Tko ne bi volio “crtiće“! Zabavni su, duhoviti i edukativni. Pikachu, ja biram tebe! Pikachu, ja biram “crtiće“!
suvremena tehnologija
21. stoljeće . To je stoljeće koje je „zaokružilo“napredak u svijetu tehnike i računalstva. U današnje vrijeme sve se vrti oko tehnike, gotovo da i nema kućanstva ili poduzeća koje ne koristi računalo. Da nema računala mnoge tvrtke ne bi ni funkcionirale zato što ona vrše jednu od najvažnijih uloga. U novije vrijeme sve se vrti oko tehnike, a to se proširilo do te granice da čak neke tvrtke i ne mare za kupce nego svoje proizvode rade s ciljem da budu bolji od druge tvrtke. I kao zaključak bih rekao da bi svijet bio čudan i nekim ljudima nezamisliv bez računala i suvremene tehnologije.
Krizma 2010
Ove godine 24.4. učenici osmih razreda OŠ Gornje Vrapče i OŠ grofa Janka Draškovića primili su sakrament potvrde u crkvi svete Barbare. Tjedan prije krizme učenici su išli na tzv. duhovnu obnovu. Tamo su se pripremali za primanje sakramenta potvrde i pritom se dobro zabavljali. Svake subote (ili srijede) imali su vjeronauk u Crkvi sv. Brabare u Gornjem Vrapču. Vjerunauk im je predavao Leonardo Ljuljđuraj. Naučili su mnogo o Isusovom životu, sakramentima i snazi vjere. Krizma se održala u subotu 24.4. u dvorištu crkve oko 11 sati, a krizmao ih je biskup Josip Kuhtić. Krizmanika je bilo oko 160. Nosili su bijele haljine s crvenim pojasom. Svaki krizmanik imao je kuma ili kumu koji je prilikom primanja sakramenta stajao iza njega i držao desnu ruku na krizmanikovom desnom ramenu. Tijekom cijele Svete mise u pratnji je bio zbor crkve Sv. Barbare Panis Angelicus… Nakon održane Svete mise, svi osmi razredi su se slikali za uspomenu na ovaj veliki sakrament zbližavanja s Bogom. Nakon cijelog obreda krizmanici su se razišli… Slijedilo je veliko slavlje. Neki su slavili u restoranima, a neki kod kuće. Sve u svemu, bio je ovo velik dan za sve krizmanike i njihovu obitelj.
Upisi u srednju školu
Jahanje - razgovor s Paulom Maričić
Jahanje konja je sport koji je u zadnje vrijeme prilično popularan. Donosim vam razgovor s Paulom Maričić, učenicom 8.b razreda koja trenira upravo taj sport.
1. Zašto si odabrala baš jahanje?
Iskreno, ni sama ne znam. U mojoj užoj obitelji nitko nije ljubitelj tih prekrasnih bića, no ja sam od malih nogu njihova velika obožavateljica... Mama nikada nije bila za to da se krenem baviti jahanjem pa sam ja trebala preuzeti stvar u svoje ruke.
Povijest naše škole (Ukratko)
10.12.1934. godine počinje nastava na prostoru sadašnje škole u dvije prostorije otkupljene kuće dr. M. Novosela. Škola je pod upravom škole Gornje Vrapče. Taj dan je obilježen nastankom i početkom rada Osnovne škole "Pavao Lončarić". Prve dvije učiteljice naše škole su bile Zubak Olga i Lasović Jelena, a naš prvi upravitelj (ravnatelj) zvao se Mihovil Vitković.
13.7.1941. Položen kamen temeljac za novu školu.
7.4.1942. Nova škola je stavljena pod krov.
U srpnju 1943. srušena je stara školska zgrada, a nova je zgrada osposobljena za useljenje.
1945. Škola je konačno dovršena i u jesen prihvaća prve učenike.
23.1.1946. Postaje u potpunosti samostalna.
6.7.1946. Otvara 5. razred i postaje sedmogodišnja osnovna škola okupljajući djecu iz cijelog područja Vrapča, Španskog i Stenjevca.
1952. Naša škola prerasta u osmogodišnju školu kao centralnu. Područne su joj škole u Gornjem Vrapču i Španskom.
29.11.1962. Naša škola po zakonu dobiva naziv "Pavao Lončarić" uz otkrivanje njegove biste u školskom parku.
1.8.1965. Odlukom Skupštine općine Črnomerec škole u Gornjem Vrapču i Španskom odvajaju se od naše škole i postaju samostalne.
6.5.1977. Održano je svečano polaganje kamena temeljca za novi dio škole.
22.12.1978. Održana je svečanost otvorenja dograđenog dijela škole.
30.6.1992. Škola dobiva naziv Osnovna škola grofa Janka Draškovića. Znači, sve do tada, naša škola se zvala "Pavao Lončarić".
Za dodatne informacije pitajte svoje roditelje koje su išli u našu školu. Oni će vam rado ispričati kako je izgledala njihova nastava u našoj školi.
Upisi za školsku godinu 2010/11
Ove godine ćemo završiti 8. razred i upisivati se u srednje škole. Od ove godine svi učenici koji u 7. i 8. razredu imaju uzorno vladanje dobit će 1 bod zbog toga. Svi želimo upisati određenu školu. Imate li dovoljno bodova? Ako nemate, onda ste kasno počeli razmišljati o tome. Ukoliko imate malo bodova, morat ćete upisati slabije škole. Što više bodova imate, imate više šanse upisati bolju školu a to itekako utječe na to što ćete raditi u budućnosti. Kako biste se upisali u školu potrebne su svjedodžbe iz 7. i 8. razreda. Ukoliko ih nemate, morat ćete otići u školu i izraditi nove koje će vas koštati.
Ako ne znate iz kojih vam se predmeta ocjene zbrajaju, evo ih pa možete izračunati:
-hrvatski jezik
-matematika
-strani jezik
-povijest (ukoliko idete u gimnaziju), tehnička kultura (ukoliko idete u tehničku školu)
-zemljopis (ukoliko idete u gimnaziju), fizika (ukoliko idete u tehničku školu)
-opći uspjeh na kraju godine 7. i 8. razreda
2012. godina
Što mislite o smaku svijeta 2012. godine? Ja mislim da se to neće dogoditi jer astronomi nisu predvidjeli niti jedan komet koji bi nas mogao ugroziti prije 2027. godine. Mnogi ljudi na internetu pišu o toj godini. Svi pišu da su to predvidjele Maje koje su imale najtočniji kalendar na svijetu . Maje su narod koji je bio jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatanu u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu te susjednoj Gvatemali. Danas broje oko 2.000.000 pripadnika. Civilizacija Maja je većinom propala od dolaska konkvistadora početkom 16. stoljeća. 2012. godine bi se trebao dogoditi smak svijeta tj. apokalipsa. Sve bi trebalo propasti u zemlju, bilo bi mnogo potresa i erupcija vulkana te bi nas nakon svega trebao udariti meteor koji bi uništio cijelu Zemlju.
ROBOT
Robot je stroj koji pomaže ljudima u svakodnevnom životu. On obavlja zadatke umjesto čovjeka. Znanost koja se bavi robotima zove se robotika. Robot je stroj koji obavlja lagane i teške poslove. Robotika se danas najviše primjenjuje u automobilskoj industriji, a njena najveća središta su u Japanu, Kini i Americi. Navest ću jednu od vrsta robota, a to je robot koji čisti po kući nasumično birajući smjer. U Americi su 1958. godine, a kasnije i u Rusiji sastavljeni prvi roboti - Scart i Maša. Prvog hrvatskog robota sastavio je Branimir Makanec zajedno s grupom mladih stručnjaka 1966. godine. Danas ljudi pokušavaju izmisliti robota koji će razmišljati kao čovjek.
Maturalac na otoku Korčuli
Dana 27.5. prošle godine, još sedmaši, krenuli smo na završni maturalac na otok Korčulu. Krenuli smo ujutro oko 6 h te nakon sata vožnje stigli do prvog stajališta u Ravnoj Gori. Ondje smo se odmorili pola sata pa nastavili naše dugo putovanje. Nakon još dva sata vožnje stali smo na poznatom odmaralištu Macola. Ondje smo nešto pojeli te nastavili vožnju.
Zatim smo stigli u grad Split koji je poznat po brojnim kulturnim spomenicima, najviše po Dioklecijanovoj palači i svojoj dugačkoj rivi. Ondje je ubrzo stigao stručni vodič koji nas je poveo u duboku prošlost Splita. Nakon razgledavanja imali smo dva do tri sata odmora. Zatim smo krenuli prema trajektu poznate tvrtke „Jadrolinija“. No na trajektu nismo bili samo mi kao škola nego i ostali. Vozili smo se četiri sata te, kada smo stigli do otoka, još nas je čekao sat vožnje.
Konačno smo stigli do našeg hotela, razmjestili se po sobama i krenuli na večeru. U devet smo već bili u krevetu i od umora ubrzo zaspali. Ujutro smo se probudili u pola osam kako bismo do osam već bili spremni za doručak. A poslije njega i pola sata odmora otišli smo na plažu. Poslije ručka smo obilazili Stari Grad. Vidjeli smo mnogobrojne spomenike i kuću Marca Pola. Vratili smo se na večeru, brzo se vratili u sobe i počeli se spremati za večernji disco. Animatori su nam pripremili brojne zabavne animacije kao npr. lizanje marmelade sa tanjura bez ruku, na podu… i mnoge druge. Sutradan smo se probudili u isto vrijeme i nakon doručka krenuli prema Dubrovniku. Kako bismo došli do Dubrovnika morali smo trajektom do poluotoka Pelješca. Ondje smo se šetali po Stradunu, a zatim i po gradskim zidinama. Imali smo odmor od jednog sata, a zatim krenuli prema hotelu „Valamar“ gdje smo ručali. Nakon kupanja i večere pohitali smo u sobe spremati dečke za izbor mistera. Dečki su izgledali fantastično, a svojom veselošću pobijedio je Vlado Habjanec, učenik 8.a razreda. Prvi pratitelj je bio Tomislav Strmečki. Bilo je odlično...toliko smijeha u jednoj noće se teško može zamisliti.
Sutradan (31.5.) nakon doručka započeli smo povratak svome gradu. Vozili smo se dvanaest sati. Stajali smo sveukupno šest do sedam puta. Kući smo se vratili u kasnim večernjim satima. Roditelji su nas dočekali s velikom radošću, izljubili nas te smo svi krenuli kući.
Formula 1
Utrka se održava u nedjelju popodne, a započinje s krugom za zagrijavanje nakon čega se vozači u bolidima poredaju na startnu ravninu po mjestima koja su osvojili na kvalifikacijama. Utrka je duga nešto više od 300 kilometara (što ovisi o stazi na kojoj se vozi), a traje najduže 2 sata. Za vrijeme utrke vozači odlaze jedan ili više puta u bokseve na nadolijevanje goriva. Od sezone 2005. više se ne smiju mijenjati gume na bolidu kada je u boksu. One se mogu mijenjati samo ako su toliko oštećene da predstavljaju opasnost za vozača i bolid, a ukoliko se promijene bez tih razloga, vozači se kažnjavaju. Na kraju utrke vozači, koji su osvojili prvo, drugo i treće mjesto i momčad koja je osvojila prvo mjesto, odlaze na podij gdje dobiju svoje nagrade.
Zvučni zid
Zvuk je kretanje čestica kroz zrak koje svako živo biće može čuti. Brzina prostiranja zvuka je različita, ovisno o sredstvu kroz koje se prostire, a za zrak se uzima da iznosi 341 m/s ili 1227,6 km/h u uvjetima normalne atmosfere.
Zrakoplov tijekom kretanja kroz zrak izaziva poremećenje gibanja čestica zraka, tj. formira zračne valove slično onome što čini brod kada plovi. Dolazi do promjene tlaka zraka, odnosno do titranja čestica zraka u pravcu širenja vala, a brzina poremećaja jednaka je brzini zvuka. Sa povećanjem brzine leta zrakoplova povećava se amplituda zvučnih valova pa dolazi do povećanja tlaka zraka na izbočenim dijelovima zrakoplova. Što je zrakoplov bliži brzini zvuka, to se poremećaj tlaka zraka približava zrakoplovu tako da se ne stigne proširiti ispred i "obavijestiti" čestice zraka o nailasku poremećaja. Molekule "neobaviještenog" zraka nalijeću na aeroprofil zrakoplova slijedeći njegov oblik, što ima za posljedicu povećanje tlaka, gustoće i temperature zraka u vrlo kratkom vremenskom intervalu. Prilikom prelaska na nadzvučnu brzinu leta, zrak na pojedinim dijelovima zrakoplova, obično kabina pilota i spoj krila i trupa, formira zračne valove koji putuju ispred zrakoplova, tj. "točke probijanja brzine zvuka". Ispred zrakoplova se formira "prepreka" sastavljena od valova malog poremećaja koju nazivamo zvučnim zidom.
Učenje
Danas postoje dva načina učenja. Jedna od njih je klasično učenje. To je stari način učenja u kojem učimo iz debelih knjiga i iz bilježnica u koje pišemo skoro svaki dan. Mislim da je učenicima teško i dosadno gledati u „dosadne“ knjige i da bi bilo vrijeme da svi prijeđemo na noviji način. To je takozvano „e-učenje“. Njega sve češće susrećemo u praktičnoj primjeni. Prednost tog učenja je što omogućava korisnicima kvalitetno sudjelovanje u nastavi i kada to pitanje udaljenosti, rasporeda i sličnih okolnosti praktički čine nemogućim. Modernizirana e-učionica je otvorena 24 sata dnevno i to nam olakšava planiranje vremena jer korisnici mogu bilo kada ući u e učionicu i imati stalan pristup materijalima i nastavi. Svaki pojedinac doprinosi nastavi pokretanjem ili sudjelovanjem u raspravama na neku temu. E-učenje ima i svojih nedostataka. Ono zahtijeva određenja znanja i vještine da bi se moglo njime koristiti. Ako ne znamo koristiti računalo, to učenje je potpuno beskorisno. Nije sigurno da su svi podaci stopostotno pouzdani, a kada se dogodi neki tehnički problem to može omesti koncentraciju učenika.