Bijela psina
Dugačka je od 5-7 metara i teži 2 tone ili više. Mesožder je i jede tuljane, morske lavove i dupine. Živi u morima topline od 12 do 30° celzijusa. Česta je pri obalama južne Australije, Južne Afrike, Kalifornije, otoka Gvadalupe i nešto manje u Sredozemlju i u Jadranu. Nađena je na najvećoj dubini od 1.280 metara. Ugrožena je vrsta zbog lova koji je jak zbog krive predodžbe o ovim ribama kao o krvoločnim ubojicama.
Ženke, koje su veće od mužjaka, kote 4-14 živih mladih, dugih 1,2 metra ili više. Dok su u maternici, mladi se hrane neoplođenim jajima ili ostalim zamecima. Premda je ova vrsta zaštićena u nekim dijelovima svijeta, njezin broj opada. Ljudi nisu zdrava hrana za "velike bijele" jer im je probava prespora da probavi plijen s velikim udjelom kostiju, mišića i masti u ljudskom tijelu. U skladu s time, u većini zabilježenih napada, veliki bijela psina bi prekinula napad nakon prvog ugriza. Smrti bi obično bile uzrokovane gubitkom krvi od početne ozljede udova više no od kritičnog gubitka organa ili čak jedenja čitavog čovjeka.