OŠ grofa Janka Draškovića

Učenici šestih razreda uključeni u izvannastavnu aktivnost Mali prirodoslovci profesorice Magdalene Lučić odradili su pravo malo istraživanje „Kroz kakve promjene prolazi listopadno drveće u našem kraju“. Imali su zadatak pratiti promjene listopadnih drveća u svome kraju tijekom mjesec dana i na temelju svojih opažanja napisati izvještaj. Marta Pavlović, Lota Dujmović i Petar Keserović sve su odradili sami, a cijelo istraživanja možete pogledati ovdje.

Postavljeno istraživačko pitanje bilo im je: "Utječe li strana svijeta prema kojoj gleda pojedina grana na brzinu i tijek promjene boje listova?", a pretpostavili su da će se na jugu brže mijenjati brzina i tijek boje listova nego na sjeveroistoku zbog primanja jačeg intenziteta Sunčeve energije.

Nakon mjesec dana pomnoga praćenja u svome su istraživanju donijeli zaključak: Listovi koji su bili okrenuti na jug brže su mijenjali boju za razliku od listova koji su bili okrenuti na sjeveroistok. Pretpostavka je potvrđena. Strana svijeta na kojoj se nalazi list utječe na brzinu i tijek promjene boje listova. Listovi koji su se nalazili na južnoj strani primali su više Sunčeve energije jer se Sunce tijekom podneva nalazi na jugu što je rezultiralo da su brže mijenjali boje. 

   Učenici šestih razreda naše škole svojim su modelima prikazali staništa kopnenih voda. Mnogim vrstama životinja i biljaka su dom upravo jezera, potoci i rijeke.  Hrvatska ihtiofauna je iznimno bogata sa čak 151 zabilježenom vrstom slatkovodne ribe od čega je 18 vrsta hrvatskih endema.  Herpetofauna (populacije gmazova i vodozemaca) broji 61 vrstu. Uz slatke vode gnijezde se i mnoge ptice, poput roda i čaplji, koje ovdje pronalaze hranu.

29.svibnja.2014. u našoj školi održana je pedagoška radionica građanskog odgoja „Otpad nije smeće" u 3.b razredu. Radionica se zasnivala na koncepciji iskustvenog i cjelovitog učenja. Cilj ove radionice je privikavati učenike za osobnu i građansku odgovornost radeći i djelujući zajedno kako bi osigurali zdraviji okoliš promjenom ponašanja kao krajnjim ciljem obrazovanja za okoliš i postizanjem pozitivne promjene u našem okolišu.

   Sudjelovao sam na ovogodišnjem Državnom natjecanju iz biologije u Poreču. Najteže  mi je bilo iščekivanje kako će sve proći, kakvi će biti zadaci i hoću li ih znati riješiti. Na kraju je sve bilo u redu, zadaci nisu bili preteški, ali je osim znanja trebalo i malo sreće. U sklopu testa imali smo i praktičan rad – mikroskopirali smo. Možda sam mogao i bolje riješiti zadatke, ali sam zadovoljan jer sam stekao jedno lijepo, novo iskustvo. Bio sam među malobrojnim učenicima iz cijele Hrvatske koji su nakon županijskih natjecanja pozvani u Poreč pa smo svi već samim dolaskom bili pobjednici.