OŠ grofa Janka Draškovića

   Svi već znamo da je kemija svugdje oko nas. Atomi, molekule i ioni kruže i čine tvari koje svakodnevno koristimo. Znamo da kemije ima i u hrani. Ručak se satoji od heterogenih i homogenih smjesa koje čine manje tvari: ugljikohidrati, bjelančevine i masti. One su potrebne za naš život. 

   U osmom razredu učimo o tome kako monosaharide (najjednostavnije oblike ugljikohidrata) čine glukoza i fruktoza - jednostavni šećeri. Šećer dodajemo hrani zbog boljeg okusa. No, što sadrži hrana kada je slatka, a na pakiranju piše da nema šećera?

   Takva hrana sadrži umjetne zaslađivače. Vrlo često i aspartam, poznatiji na pakiranjima kao E951. Umjetne zaslađivače koristimo kao šećere (žene obično kako bi mršavile) jer glukoza (obični šećer) ulazi u krv i time se debljamo. Znanstveno je dokazano da umjetni zaslađivač aspartam nije dobar za zdravlje. Rađena su mnoga istraživanja o aspartamu, no ni jedno od njih nije uzeto u obzir kada su ga proglasili bezopasnim (što nije). Ljudi su radili pokuse na aspartamu te dokazivali da je loš.

   Viktorija je obična građanka koja je odlučila napraviti istraživanje o aspartamu. Uzela je 108 štakora. Jednu grupu je dvijr godine hranila  aspartamom u onolikim količinama koje čovjek konzumira svakodnevno. Drugu grupu je hranila bez aspartama. Ispalo je da su štakori u 1. skupini oboljeli od tumora i raznih zloćudnih bolesti, a ovi u 2. nisu. No to, na žalost, nije, kao što sam već rekla, utjecalo na odluke raznih institucija da se aspartam zabrani.  Vrlo ga često zbog svog djelovanja nazivaju i „slatkim ubojicom“.

   Odlučila sam pokazati da je aspartam loš za naše zdravlje.  Pokus kojim sam to dokazala možete pronaći u priloženoj prezentaciji:

Slatki_ubojica.pps