Prednosti i nedostatci ulaska

Pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU su to što će Hrvatska imati jednaku ravnopravnost u Europskoj uniji, koristiti će unutarnje tržište i utjecaj EU-a u međunarodnim odnosima.

Unutarnje tržište je vrlo jako pa je tu lošija strana što će neki poljoprivrednici propasti, neki će se oduprijeti konkurenciji i ojačati, ali opet će jače tvrtke imati koristi od dobre prometne povezanosti i one će još ojačati.

Utjecaj EU-a u međunarodnim odnosima Hrvatska će iskoristiti tako da će njezin glas sada biti od većeg značenja nekim drugim zemljama i izvan Europe.

Pozitivno je i to što će Hrvatska sudjelovati u razvojnim tehnološkim i znanstvenim projektima, imati će pristup sredstvima iz fondova EU-a namjenjenim za pomoć slabije razvijenim zemljama članicama koje bi Hrvatska dalje koristila kao kapital za ulaganje u unapređivanje gospodarstva.

Imati ćemo zaštitu Europske unije, morati ćemo poštivati zakone koje ćemo usvojiti od njih. Ti zakoni su oštriji, ali će smanjiti stupanj korupcije u cijelom sistemu, neće dopuštati uzgajanje ''domaćih svinja'' u dvorištu, ili domaću ''rakiju'' bez prethodnih dozvola i plaćenih poreza što se možda nekima neće svidjeti, no to unosi veću sigurnost da je roba provjerena, da je hrana zdrava...

Loše strane ulaska su povećan stupanj privatizacije državnih firmi i poduzeća čiji će vlasnici biti stranci, više će se iskorištavati naš izlaz na Jadransko odnosno Sredozemno more zbog prometne povezanosti i naše luke (npr. Rijeka), no u prihvatljivim mjerama.

Kada se gleda omjer dobrih i loših strana ulaska u Europsku uniju mnogo je više onih dobrih, pa zaključujemo da nam je Europska unija prečac, karta za ubrzani gospodarski napredak.

 

 

Jeste li znali?




Već nakon 11 mjeseci od proširenja, stopa ukupne nezaposlenosti u 25 članica EU iznosi 8,9 posto, kao i prije godinu dana, a čak četiri nove članice ostvaruju znatniji pad nezaposlenosti. Trenutna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 19,3 posto. U našem susjedstvu stvari stoje ovako: Srbija i Crna Gora - 33 posto, Bosna i Hercegovina oko 37 posto, Albanija oko 40 posto.

OŠ grofa Janka Draškovića, Zagreb - Login@Europe 2005