Susret slovenskog i hrvatskog predsjednika u Bizeljskom, slovenski mediji ocjenjuju kao znak malog otopljavanja odnosa Zagreba i Ljubljane, ali zbog neformalne prirode tog sastanka za sada ga opširnije ne komentiraju, a veliku pažnju izazvao je i u Trstu jer su Drnovšek i Mesić govorili i o susretu "povijesnog pomirenja" na trilateralnoj razini s talijanskim predsjednikom Ciampijem. Ljubljanski list "Dnevnik" ističe u naslovu Drnovšekove riječi "Slovenija treba Hrvatsku, a Hrvatska Sloveniju", s objašnjenjem da se to najviše odnosi na slovenske gospodarske odnose i europsku perspektivu Hrvatske. "Dnevnik" ističe i ocjenu dvojice predsjednika da se u odnosima Ljubljane i Zagreba osjeća "novi vjetar" i da je "poboljšano ozračje".    Unio: Ivan Čakarić.

Haag je najavio spajanje optužnica protiv Čermaka i Markača s onom protiv Gotovine. Ako sud prihvati takav zahtjev - suđenje dvojici generala ne bi moglo početi bez trećeg. Kojeg nema. Odvjetnici generala Ivana Čermaka i Mladena Markača su protiv spajanja optužnica. S obzirom da se svu trojicu generala tereti za iste ratne zločine, te da će se na suđenju morati izvoditi isti dokazi, zbog čega Tužiteljstvo drži da je spajanje optužnica "u najboljem interesu ekonomičnosti suđenja, djelotvornog vođenja predmeta i da je vezano uz izlaznu strategiju suda". Pri izmjeni optužnice, Haško tužiteljstvo najavilo je i da će se prilagoditi baza zločina u predmetu, kao i ograničiti geografski raspon predmeta, te dodatno razjasniti i obrazložiti zločine za koje se terete tri generala, kao i teorije kaznene odgovornosti po kojima se terete. Tako će se primjerice imena i granice općina u haškoj optužnici uskladiti s hrvatskim zakonima. Suđenje u predmetu Čermak – Markač, odnosno Čermak – Markač – Gotovina, neće početi tijekom ove godine, prema planu Tužiteljstva.    Unio: Ivan Čakarić.

Prema najnovijim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, u Francuskoj je potvrđen trend u pravcu odbijanja europskog ustava na predstojećem svibanjskom referendumu. Protivnici europskog ustava (tj. referenduma) imali su 52 posto , što je izazvalo kod socijalista manju ''paniku''.od referenduma o europskom ustavu najprije nitko nije razmišljao da bi protivnici imali bilo kakvog izgleda za uspjeh. Chirac je sazvao referendum kako bi prije svega izazvao raskol u lijevom taboru i to mu je uspjelo, bolje nego što je i zamišljao. U najnovijoj izjavi predsjednik Chirac je naglasio kako je 'uvjeren da europski ustav predstavlja korak naprijed za gospodarsku, socijalnu i vanjsku politiku te da Francuska nema ništa za izgubiti, već da s europskim ustavom može samo dobiti.    Unio: Ivan Čakarić.